Za bolji rast treba provoditi strukturne reforme

Objavljeno: 16.5.2019.
Za bolji rast treba provoditi strukturne reforme

 

Iako makroekonomski pokazatelji upućuju na nastavak pozitivnih kretanja u hrvatskom gospodarstvu, to nije dovoljno za dosezanje razine razvoja starih članica Europske unije. Kako bi se ostvarile više stope rasta s ciljem ubrzanja procesa konvergencije, nužno je ubrzati provođenje strukturnih reformi, na što upućuje sve veći relativni zaostatak za usporedivim zemljama po pokazateljima kvalitete upravljanja te poslovnog okružja, poručio je danas guverner Boris Vujčić na 22. konferenciji Hrvatsko novčano tržište u Opatiji.

U međunarodnom okružju sve su naglašeniji negativni rizici, a rastu i neizvjesnosti na međunarodnim financijskim tržištima. Tijekom 2018. zabilježeno je usporavanje globalnog rasta, što je bilo posebno naglašeno u posljednjem dijelu godine. Najviše je podbacila gospodarska aktivnost u europodručju pod utjecajem slabljenja globalne potražnje, ali i domaćih šokova u pojedinim zemljama. Slabljenju globalne potražnje pridonijela je još uvijek prisutna neizvjesnost u trgovinskim odnosima, primarno između Kine i SAD-a. Zbog toga su i očekivanja MMF-a, ESB-a i Europske komisije za 2019. snižena, međutim, najnovija ostvarenja za prvo tromjesečje 2019. pokazala su se povoljnijima od prvih anketnih indikatora i upućuju na to da su trenutačne prognoze ipak možda previše pesimistične, rekao je guverner.

U Hrvatskoj bi gospodarska aktivnost u 2019. godini mogla porasti za 2,5%. Glavni pokretač gospodarskog rasta mogla bi ostati potrošnja kućanstava, a pozitivan doprinos mogle bi dati i ostale sastavnice domaće potražnje. Očekuje se da će izvoz robe i usluga također rasti, ali snažna domaća potražnja mogla bi značajno utjecati na rast ukupnog uvoza. Tako se očekuje da će doprinos neto inozemne potražnje ukupnom gospodarskom rastu ostati negativan.

Naglasio je i da visoka razina optimizma odražava povoljne gospodarske trendove, te se indeks pouzdanja potrošača nalazi na najvišoj razini otkad se mjere njihova očekivanja. Rezultati Ankete o očekivanjima kućanstava iz travnja 2019. pokazuju da se njihov optimizam poboljšao te se nastavio trend rasta indeksa pouzdanja potrošača na tromjesečnoj razini, koji se nalazi znatno iznad dugoročnog prosjeka. Kada je riječ o očekivanjima poslovnih subjekata, ona su se u travnju na mjesečnoj razini pogoršala u svim djelatnostima, pri čemu je jedino u djelatnostima usluga optimizam i dalje bio na višoj razini u odnosu na prosjek prethodnog tromjesečja.

Na gospodarski rast upućuju i podaci o industrijskoj proizvodnji, a intenzivirao se i rast realnog prometa od trgovine na malo te građevinska aktivnost. K tome se nastavilo smanjivanje stope nezaposlenosti, a rast ukupnog broja zaposlenih u 2018. bio je snažniji nego godinu dana prije, pri čemu je najizrazitiji doprinos rastu dalo zapošljavanje u sektoru ostalih uslužnih djelatnosti, građevinarstvu i u javnom sektoru.

U 2019. se očekuje usporavanje inflacije potrošačkih cijena na 0,6% (s 1,5% u 2018.), što je poglavito rezultat nižega očekivanog rasta cijena energije i hrane.

Guverner je upozorio na to da se pozitivni učinci ulaska u EU na hrvatski robni izvoz iscrpljuju, te je robni izvoz porastao za 3,6% u 2018., što je značajno usporavanje rasta u odnosu na 2017. godinu, kada je iznosio 13,8%. Pritom je ukupan robni uvoz u 2018. porastao za 8,1% na godišnjoj razini, a to je također usporavanje u odnosu na godinu prije, kada je iznosio 11,1%. Očekuje se postupno smanjivanje viška na tekućem i kapitalnom računu platne bilance. Trend smanjenja inozemne zaduženosti nastavlja se, pa bi se bruto inozemni dug na kraju ove godine mogao smanjiti na 70,4% BDP-a.

HNB ekspanzivnom monetarnom politikom održava iznimno visoku likvidnost domaćega financijskog tržišta, a prosječan višak kunske likvidnosti u travnju ove godine dosegnuo je 32,5 milijardi kuna, istaknuo je guverner. Rastu i bruto međunarodne pričuve, koje su na kraju travnja iznosile 18,8 milijardi eura, a njihovom povećanju pridonijeli su i otkupi deviza od poslovnih banaka te veća razina ugovorenih repo poslova.

U uvjetima izrazito visoke likvidnosti nastavio se višegodišnji trend pada kamatnih stopa na zaduživanje države, ali i kamatnih stopa banaka na kredite poduzećima i stanovništvu. Tome su najviše pridonijele niže kamatne stope na prvi put ugovorene stambene i potrošačke kredite stanovništvu, i to posebice kamatne stope na kredite u domaćoj valuti. Uz poboljšanje financijskih uvjeta, nastavio se oporavak kreditne aktivnosti domaćih banaka. Tako su ukupni plasmani domaćim sektorima, isključujući državu, na kraju ožujka 2019. porasli za 4,6% na osnovi transakcija. Pritom su plasmani poduzećima porasli za 2,0%, a usporavanje rasta povezano je s aktiviranjem jamstava za kredite Uljaniku, dok je rast plasmana stanovništvu iznosio 6,7%. Promatra li se po djelatnostima, pokretač kreditiranja poduzeća jest turizam, dok se kod stanovništva radi o gotovinskim nenamjenskim kreditima. Tijekom ove godine očekuje se rast plasmana poduzećima, dok se za stanovništvo očekuje blago usporavanje rasta, na što bi moglo utjecati smanjenje rasta gotovinskih nenamjenskih kredita zbog donošenja Preporuke HNB-a o postupanju pri odobravanju nestambenih kredita potrošačima.

U 2018. je ponovo, unatoč aktivaciji brodograđevnih jamstava, ostvaren višak opće države, a rizici povezani sa sektorom države smanjuju se.

Govoreći o otpornosti bankovnog sustava, koja je i dalje na razmjerno visokoj razini, spomenuo je kako je poboljšanje kvalitete kreditnog portfelja nastavljeno pod utjecajem čišćenja bilanca banaka od loših plasmana, ali i povoljnih kretanja u makroekonomskom okružju. Također, nastavile su se smanjivati izloženosti banaka određenim sistemskim rizicima, a udio kredita s promjenjivom kamatnom stopom u ukupnim kreditima banaka smanjio se na 61% na kraju 2018., što je smanjenje od 29 postotnih bodova u odnosu na kraj 2010. Ustvrdio je da su klijenti, poučeni negativnim iskustvima, u recentnom razdoblju počeli aktivnije upravljati svojim valutnim, ali i kamatnim rizikom. Tome su zasigurno pozitivno pridonijele i radnje HNB-a usmjerene na povećanje transparentnosti i smanjenje asimetrije informiranosti na tržištu kredita uz očuvanje relativno visokih kapitalnih i likvidnosnih viškova te stabilne profitabilnosti. No guverner je upozorio na to da su još uvijek prisutni rizici koji proizlaze iz rastuće tržišne koncentracije – spajanjem dviju sistemski važnih banaka koncentracija bankovnog sustava znatno se povećala, iz uzajamne povezanosti financijskog sustava i središnje države te pojačanoga kreditiranja sektora kućanstava putem gotovinskih nenamjenskih kredita, a izvor je rizika pri kreditiranju kućanstava i činjenica da Hrvatski registar obveza po kreditima od 21. svibnja 2018. nije operativan, pa je bankama značajno otežano utvrđivanje pravog stanja ukupnog duga potrošača, a time i ispravna procjena sposobnosti servisiranja duga.

Kratkoročna slika, unatoč povišenim rizicima, može djelovati povoljno. No ako rast hrvatskoga gospodarstva promatramo u nešto dužoj perspektivi, stopa rasta potencijalnog BDP-a Hrvatske nakon krize znatno je niža nego u razdoblju prije krize, kao i od stopa potencijalnog rasta gospodarstava svih usporedivih zemalja Srednje i Istočne Europe. Doprinos kapitala ukupnom rastu potencijalnog BDP-a smanjio se pod utjecajem pada investicija, kao i doprinos rada zbog nepovoljnih demografskih trendova, koji se ponajprije odnose na starenje stanovništva i iseljavanje radno sposobnog stanovništva. Najveći zaostatak vidljiv je u doprinosu ukupne faktorske produktivnosti, što odražava činjenica da je Hrvatska na začelju međunarodnih ljestvica kada je riječ o pokazateljima konkurentnosti te uspješnosti poslovanja, pri čemu oba pokazatelja upućuju na pogoršanje, a trebalo bi raditi i na poboljšanju poslovnog okružja i kvalitete institucija. Konačno, Hrvatska ima prostora da poboljša primjenu Specifičnih preporuka Europske komisije provedbom Nacionalnog programa reformi.

Nakon guvernerova izlaganja održana je panel-rasprava o ulasku Republike Hrvatske u proces bliske suradnje s Europskom središnjom bankom, koju je moderirao Damir Odak, a na kojoj su sudjelovali Martina Drvar, viceguvernerka Hrvatske narodne banke, Zvonimir Akrap, član Uprave OTP banke d.d., Ivan Gerovac, član Uprave Privredne banke Zagreb d.d., Domagoj Karadjole, član Uprave Hrvatske poštanske banke d.d., Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste&Steiermärkische Bank d.d. i Mario Žižek, predsjednik Uprave Addiko Bank d.d.